MIROVINSKI SUSTAV I POMORCI

Naslovna  /  MIROVINSKI SUSTAV I POMORCI

MIROVINSKI SUSTAV I POMORCI – PODJELA MIROVINSKOG SUSTAVA U RH

Mirovinski sustav je podijeljen u 3 „stupa“ koji predstavljaju 3 vrste fondova.

I. STUP

Obvezni mirovinski fond (OMF) – u ovaj fond uplaćujemo 20% (osiguranici samo I. stupa) tj. 15% (osiguranici I. i II. Stupa) od propisane osnovice. Osnovicu propisuje ministarstvo za sva svojstva ukrcaja na brodu (rankove). Pogledajte osnovice.

I. stup provodi javna ustanova – Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

I. stup funkcionira na temelju generacijske solidarnosti – To znači da svi trenutno zaposleni izdvajaju 15% (tj. 20%) bruto plaće i uplaćuju u državni proračun, a onda se tim novcima isplaćuju mirovine sadašnjih umirovljenika.
Ljudima na kopnu to uplaćuje poslodavac, a pomorci sami sebi uplaćuju.

Doprinose za I. stup uplaćujemo u DRZAVNI PRORACUN.

UPLATA U I. STUP
“doprinos za mirovinsko osiguranje – pomorci – članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi”
UPLATA U I. STUP – BENEFICIRANI STAZ
“doprinos za mirovinsko osiguranje za staž s povećanim trajanjem – pomorci – članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi”
ROK PLACANJA: “do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec”

II. STUP

Obvezni mirovinski fond (OMF) – u ovaj fond uplaćujemo 5% (+ 2.1% za beneficirani staž) od propisane osnovice, u obvezni mirovinski fond koji sami odaberemo (fond je obvezan, mi samo odabiremo „kategoriju“ – o tome malo ispod).

Ovaj fond nam garantira da ćemo (osiguranici II. Stupa) jednog dana imati minimalnu mirovinu.
Putem maila bi trebali dobivati izvješća o stanju na vašem obveznom fondu. Ako nemate ta izvješća, kontaktirajte Vas fond i dogovorite slanje obavijesti (ili nemojte).

II. Stup provode pravne osobe – mirovinska društva upravljaju fondom (novcima) dok štedite (dok
uplaćujete obvezne doprinose), a kad steknete uvjete za isplatu mirovine (kad odete u penziju) tim istim novcima upravljaju
mirovinska osiguravajuća društva (nije isto, obrati pažnju) dok Vam se mirovine isplaćuju.

Korisnik može promijeniti mirovinski fond ako želi – isključivo na šalteru Središnjeg registra osiguranika – REGOS, u poslovnicama FINA-e.

Zašto postoje različite kategorije OMF II. stupa (A, B i C)
Mirovinski fondovi različitih kategorija imaju različite strategije ulaganja. Fondovi koju ulazu rizičnije često imaju i veće prihode, ali je i rizik za korisnika veći.

A – Najrizičnije investiraju fondovi kategorije A i trebali bi imati najveće prinose dugoročno
B – Srednje rizični sa srednjim prinosima
C – Najmanji rizik i manji prinosi


Ako niste sami izabrali u koji fond želite smjestiti svoju ušteđevinu, smješteni ste automatski u fond kategorije B.
Ako se na ovoj stranici informirate o mirovini, možda vam je najbolje da tu i ostanete, skupa s autorom ovog teksta.
Kategoriju fonda možete promijeniti besplatno, jednom u 3 godine, u točno određeno vrijeme koje
možete saznati na
linku.

Što se događa kad steknem uvjete za mirovinu (II. Stup)
Kada stekne uvjete za mirovinu, novci se prenose iz mirovinskoga fonda u mirovinsko osiguravajuće
društvo.
S mirovinskim osiguravajućim društvom sklapate ugovor o isplati mirovine – teško je reci koji je model najisplativiji.

Kada stječem uvjete za mirovinu (II. Stup)
Svi pomorci (od 11. lipnja 2011.) godine imaju pravo na starosnu mirovinu pomoraca ako su napunili 60 godina života i mogu dokazati ostvarenih 15 godina staža (12 navigacija + 3 beneficirani).
Za dokazivanje ostvarene navigacije koristi se pomorska knjižica, radna knjižica a eventualno i drugi dokumenti kojima se dokazuje plovidba (npr. ugovori o radu, potvrde poslodavca, iskrcajne liste i slično).
Razdoblja u kojima je pomorac platio doprinos za mirovinsko osiguranje u svojstvu osiguranika-pomorca moraju se poklapati sa razdobljima kada je pomorac stvarno bio ukrcan na brodu – sto znaci da trebaju biti plaćeni doprinosi za sve one periode koji su upisani u matrikulu.

Ako je pomorac radio kod kuće u nekom periodu, prijavljen kao npr. poljoprivrednik to mu se ne računa za ovih 15 godina staza, potrebnih za starosnu mirovinu pomoraca sa 60 godina.

Pomorci koji su u pojedinim razdobljima plovili a nisu uplaćivali doprinose (i nisu bili osigurani ni po drugoj osnovi), moći će (ali samo za sva takva razdoblja) platiti doprinos za obvezno mirovinsko
osiguranje unazad.

Vaša pitanja u vezi stjecanja uvjeta za mirovinu možete poslati ministarstvu na e-mail adresu:
pomorci@pomorstvo.hr

Beneficirani radni staž
U 15 godina staža potrebnog za mirovinu računa se i beneficirani staž – 12 mjeseci se računa kao 15
mjeseci. To znači da ako imamo 12 godina staza i 60 godina starosti, računa nam se kao da imamo 15 godina čiste navigacije i možemo u penziju (doprinosi za sav staž moraju biti podmireni).

Doprinose za II. stup uplaćujemo u OBVEZNI MIROVINSKI FOND.

UPLATA U II. STUP
“doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – pomorci –
članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi”
UPLATA U I. STUP – BENEFICIRANI STAZ
“doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž s
povećanim trajanjem – pomorci – članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi”
ROK PLAĆANJA: “do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec”

III. STUP

Dobrovoljni mirovinski fond (DMF) – NIJE obvezan, ali je svakako poželjan.
Ako izračunate kolika će vam biti mirovina iz II. stupa shvatit ćete da vam taj iznos vjerojatno nije
dovoljan za normalan život u starosti. Zato postoji mogućnost uplate III. Stupa, koji Vam omogućuje da uštedite dodatnu svotu koja će s godinama rasti (prosječni prinos ovih fondova je trenutno veći od 5%) i osigurati vam primanja koja želite.

Ispod su navedene neke prednosti štednje u III. stupu.

– Država svakom osiguraniku u III. stupu automatski uplaćuje poticaj (DPS), koji iznosi 15% iznosa
godišnje uplate (do najviše 5.000 kuna uplate), tj. najviši državni poticaj može iznositi 750 kuna
ako ste kroz 12 mjeseci uplatili 5.000 kn u DMF.
– Bitna razlika dobrovoljnog i obveznih fondova je u
prenosivosti nasljeđivanjem – ako član fonda
umre, novci na računu preminulog se nasljeđuju, zajedno s pripadajućim državnim poticajima.
– Druga bitna razlika je što se ušteđena sredstva u III. stupu mogu se podići već s
50 godina života,
bez obzira na radni status
– to znaci da možete primati mirovinu iz DMF-a, a po potrebi se
ukrcati na brod ako vam bude malo novaca.
– Prilikom isplate moguće je uzeti
jednokratnu isplatu 30% ušteđenih novaca, a ostalo primati
mjesečno.

III. stup provode pravne osobe – mirovinska društva upravljaju fondom (novcima) dok štedite (dok
uplaćujete obvezne doprinose), a kad steknete uvjete za isplatu mirovine (kad odete u penziju) tim istim novcima upravljaju
mirovinska osiguravajuća društva (nije isto, obrati pažnju) dok Vam se mirovine isplaćuju.

Kada stječem uvjete za mirovinu (III. Stup) i što se onda događa
Svim članovima (koji u trenutku isplate na računu imaju više od 50.000 kuna) mirovina se isplaćuje
putem
mirovinskog osiguravajućeg društva – tada osiguranik u mirovinsko osiguravajuće društvo
prenosi svoje novce iz mirovinskoga fonda u kojem je do sada štedio.

S mirovinskim osiguravajućim društvom zaključuje ugovor o isplati mirovine u jednom od nekoliko
mogućih oblika:

  •  doživotna starosna mirovina,
  • prijevremena starosna mirovina,
  • promjenjiva mirovina
  • drugi oblici mirovinskih isplata koje mirovinsko osiguravajuće društvo nudi u svome portfelju
    financijskih usluga.

O čemu ovisi visina moje mirovine

  • Iznos mirovine iz II. stupa ovisi o:
    vrsti mirovine koju izaberete – ove 4 točke u prethodnom pitanju
    koliko ste uštedjeli, tj. koliko ste uplatili u II. stup dok ste radili – Što više to bolje.
    Vašim godinama života
  • Iznos mirovine iz III. stupa ovisi o:
    vrsti mirovinskoga programa koji izaberete
    koliko ste uštedjeli, tj. Koliko ste uplatili u II. Stup dok ste radili – Što više to bolje.
    postotku jednokratne isplate; ako želite uzeti 30% odmah, naravno da će mirovina biti
    manja
    Vašim godinama života (kod doživotnih mirovina).

Tko su osiguranici samo I. stupa, a tko II. stupa

Osigurani samo u I. stupu mirovinskog osiguranja su oni koji su na dan početka primjene II. stupa (1. siječnja 2002.) imali između 40 i 50 godina života, pa su mogli birati da li žele biti osigurani samo u I. stupu ili u I. i II. stupu (jer je upitna isplativost štednje u II. stupu starijim ljudima).

Isto tako, oni koji su na taj dan imali navršenih 50 ili više godina života obvezno su osigurani samo u I. stupu mirovinskog osiguranja (njima se sigurno ne isplati).

Što fond radi s našim novcima

Mirovinski fondovi ulažu prikupljeni novac na financijskim tržištima i ostvaruju dobit, koja uvećava
mirovinsku štednju na osobnim mirovinskim računima članova fonda.

Mirovinski fondovi ulažu u manje rizične investicije, ali unatoč tomu postoji mogućnost da u nekom periodu donose manju dobit od očekivane, ili cak gubitak (ovisi u što su ulagali).

Gdje se može vidjeti sto se događa s fondom u kojem je moja mirovina

Na ovom LINKu, iako neće porasti ako ga gledate…

Pomorci na “Permanent” ugovorima

Za razliku od pomoraca koji su placeni samo na brodu, pomorci na “Permanent” ugovorima moraju placati doprinose (ne sve) svaki mjesec – i kad su kod kuce.

  • Pomorci na “Permanent” ugovoru se smatraju stalno zaposlenima, pa kao takvi moraju placati i doprinose kroz cijelu godinu.
  • Pomorci placeni samo na brodu se nakon iskrcaja smatraju nezaposlenima i kao takvi ne placaju doprinose za mirovinsko osiguranje kad ne plove. Zdravstveno osiguranje primaju na osnovu nezaposlenosti.

Doprinose za beneficirani radni staz placaju (i jedni i drugi) SAMO za vrijeme provedeno na brodu (jer se u staz ubraja samo vrijeme provedeno na brodu).

Sto to znaci za pomorce na “Permanent” ugovoru?
– kad ste na brodu placate sve doprinose (6 uplatnica – 4 mirovinsko i 2 zdravstveno)
– Kad ste kod kuce placate sve osim beneficiranog staza (4 uplatnice – 2 mirovinsko i 2 zdravstveno)

Plovim na brodu EU zastave (Cipar / Malta)

U normalnim državama firma plaća doprinose za pomorca u EU zemlji zastave broda.

Malta i CIpar su države “zastava pogodnosti” i firma nema obavezu plaćati ništa. U tom slučaju pomorac treba:

  • otići na HZMO i tražiti zahtjev za izuzeće. U zahtjevu napisati “Ja sam Mate i radim na mv Falkuša, na ciparskoj zastavi. Volio bi plaćati doprinose samostalno u RH.” Period izuzeća upišite od dana ukrcaja pa na dalje – koliko dozvole.
    Kad se ispuni taj zahtjev, predate ga ljubaznim tetama na šalteru.
  • Čekate da obrade formular. U međuvremenu možete sami sebi izračunati doprinose i platiti ih, iako još nemate izuzeće – doći će.
  • Nakon mjesec-dva doći će vam na kućnu adresu A1 formular, s kojim odete na kapetaniju. Pokažite ga teti.
  • Nakon toga čekate rješenje na kojem piše po kojoj osnovici morate platiti i koliko – ali to je već nebitno jer ste sami sebi izračunali i platili doprinose.

Tu su opisanu EU formulari i još neke informacije koje vam mogu zatrebati ako plovite na EU zastavi – LINK

Na linku je lista institucija za socijalnu sigurnost u svim zemljama članicama.

Uređenje i nadzor mirovinskog sustava

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualizirane kapitalizirane štednje uređeno je
Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (Narodne novine, 19/2014) te pravilnicima za njegovu primjenu.
Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualizirane kapitalizirane štednje uređeno je Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima (Narodne novine, 19/2014) te pravilnicima za njegovu primjenu.

HANFA je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, čije su nadležnosti i djelokrug rada propisani Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga te Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima i Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Ona je glavno regulatorno i nadzorno tijelo RH za nadzor zakonitosti u poslovanju mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava te nadzor i regulaciju ostalih sudionika na tržištu kapitala u Hrvatskoj.

REGOS, Središnji registar osiguranika državna je ustanova za vođenje evidencije o stanju osobnih
mirovinskih računa. Osnovna mu je zadaća prikupljanje doprinosa za članove obveznih mirovinskih
fondova i vođenje evidencije o osobnim računima članova. Šalteri REGOS-a jedino su mjesto na kojima se može izabrati obvezni mirovinski fond, a nalaze se u poslovnicama FINA-e.

HZMO – Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje državna je ustanova osnovana radi ostvarivanja prava zaposlenika, poljoprivrednika, obrtnika i drugih osoba iz obveznoga mirovinskog osiguranja, na temelju generacijske solidarnosti.
Vise informacija na
stranici HZMO

NAPOMENA:
Ovo je sadržaj informativnog karaktera; sastavljen od velike količine informacija o mirovinskom sustavu, prikupljenih sa raznih izvora na internetu i sročenih u razumljiv tekst na jednom mjestu. Ovo nije pisao financijski stručnjak ni ekonomist, već pomorac – zato je moguće da se provukla neka greška.
Sve što ovdje piše treba provjeriti kod tete u poreznoj upravi.

Iako moze poslužiti bilo kome, napisano je za pomorce i neka objašnjenja su primjenjiva isključivo na pomorce.

Ako želite dodati nešto pametno ili predložiti ispravak, javite se putem formulara na stranici.